LJEVARSTVO 2001 BR:3
IZBOR OPTIMALNOG ULJEVNOG SUSTAVA ZA ALUMINIJSKE ODLJEVKE (200)
Daniel E. Groteke Q.C. Designs, Inc., St. Joseph, Michigan, SAD
Sažetak Odbor za ulijevanje i dopajanje aluminija(2-H) Društva američkih ljevača (AFS Aluminum Gating and Risering Committee) pripremio je projekt za određivanje najdjelotvornijeg sustava za ulijevanje i dopajanja aluminijskih odljevaka u pješčanim kalupima.
Ključne riječi: Aluminijske slitine Uljevni sustav Dopojni sustav
SUPSTITUCIJA KOKSA ZEMNIM PLINOM I UBRIZGAVANJE PRAŠINE U KUPOLKU (201)
Franz Neumann, Unna, Hans-Erwin Esser, Ottmar Frielingsdorf i Thomas Niehoff Hattingen, Njemačka
Sažetak U ovom se članku opisuju najnovije spoznaje o zamjeni koksa u kupolki sa zemnim plinom i o mogućnosti vraćanja prašine iz kupolke u proces taljenja. Beskoksna kupolka ložena zemnim plinom ima, s obzirom na iskorištenje energije i podnošljivost za okoliš, očite prednosti u odnosu na kupolku loženu koksom; osim toga ne dolazi do apsorpcije sumpora što je povoljno za proizvodnju lijevanog željeza s kuglastim grafitom [1 do 3]. Kao slaba strana beskoksnog taljenja često se navodi izostanak pregrijavanja te izostanak naugljičenja unutar kupolke zbog čega ostaju ograničenja s obzirom na uložak od čeličnog otpada te je neophodno provesti vanjsko pregrijavanje i naugljičenje. Osim toga, zbog nedostajanja koksne konstrukcije i procesna je tehnika složena, pa je uporaba beskoksnog taljenja do sada u praksi bila ograničena na mali broj pogona. Zahvaljujući novorazvijenom plameniku na zemni plin i kisik, sada postoji mogućnost zamjene koksa zemnim plinom, a da se pritom zadrži koksna konstrukcija koja nosi zasip, i osim toga omogućuje naugljičenje. Nakon uspješnih preliminarnih ispitivanja sada se, u okviru jednog velikog tehničkog projekta, trebaju provesti sustavna ispitivanja, da bi se podrobno istražile mogućnosti zamjene koksa i sa stajališta povećanja odnosno prilagodbe učinka. Predispitivanja su pokazala da se pomoću plamenika mogu ubrizgavati ljevaoničke prašine, između ostalog prašina iz kupolke i prašina iz čistionice odljevaka, ali i legirni elementi kao što su ugljik i silicij. Prašina se dovodi plamenikom, kojim se dovodi energija potrebna za taljenje, te se rastaljena prašina u kiseloj troski veže silikatno, što znači ekološki bezopasno. Oksidi kao što su FeO i MnO, lako se reduciraju, a kovinski dijelovi se recikliraju. Tvari, odgovarajuće ogrjevne vrijednosti, npr. ugljikonosna prašina predseparatora ili prašine smolom vezanog pijeska, daju energiju koja se rabi u procesu. Cinkov oksid se u prašini na ovaj način obogaćuje i zatim podvrgava industrijskoj preradi. Time se mogu spriječiti financijski zahtjevni problemi deponiranja teških kovina ili vodotopljivih alkalijskih odnosno zemljanoalkalijskih oksida. Ovaj dakle, postupak omogućuje mogućnost internog ljevaoničkog rješenja prerade prašine, tako da se prašina na taj način pretvorena u ekološki bezopasni spoj, može ponovno profitabilno iskoristiti, primjerice u cestogradnji kao šljunak, tucanik ili pepeo.
Ključne riječi: Koks Supstitucija Zemni plin Prašina iz kupolke
STABILIZACIJA PERLITA U SIVOM LIJEVU (202)
Grupa pri Američkom društvu ljevača za istraživanje sivog lijeva (AFS Cast Iron Div. Gray Iron Research Committee (5-H))
Sažetak Mnogo je informacija publicirano o utjecaju Cr, V, Mo i Ni kao legirnih elemenata u sivom željezu. Kako bi se ljevačima pomoglo da bolje razumiju ulogu Sb, Cu, Mn, Nb i Sn u proizvodnji sivog lijeva, u ovom se radu razmatraju podatci, koji se mogu naći u literaturi o utjecaju tih elemenata na stabilizaciju perlita u sivom lijevu.
Ključne riječi: Sivi lijev Stabilizatori perlita Poboljšana svojstva
PrethodnoSlijedeće
